Motorički poremećaji i kronične bolesti ili tjelesna invalidnost je pojava koja prvenstveno podrazumijeva ispodprosječno tjelesno funkcioniranje različite fenomenologije i etiologije.

Iako je termin „tjelesna invalidnost“ još uvijek uvriježen i koristi se u našem zakonodavstvu, danas se sve više uvodi i prikladniji termin „motorički poremećaj“.

S funkcionalnog aspekta tjelesnu invalidnost dijelimo na:

• tjelesnu invalidnost kao posljedicu oštećenja lokomotoričkog aparata
• tjelesnu invalidnost kao posljedicu oštećenja centralnog živčanog sustava
• tjelesnu invalidnost kao posljedicu oštećenja perifernog živčanog sustava
• tjelesnu invalidnost kao posljedicu kroničnih bolesti ostalih organskih sustava

Cerebralna paraliza

Nastaje kao posljedica oštećenja centralnog živčanog sustava, a podrazumijeva skupinu neprogresivnih, ali često promjenjivih, sindroma motoričkog oštećenja, uzrokovanih lezijama ili anomalijama mozga u ranim stadijima njegovog razvoja. Cerebralna paraliza najkompleksnije je oštećenje u ovom području. Bez obzira na rani nastanak deficita (prenatalna, perinatalna ili postnatalna dob djeteta) dijagnoza se može postaviti tek po navršenoj 1. godini života.

Mnogobrojni su simptomi rizika, ali najvažniji su:

• abnormalni refleksi-njihovo nepostojanje ili duže perzistiranje.
• jako zaostajanje glave kada se dijete povlači iz leđnog položaja
• nemogućnost oslobađanja dišnih putova u novorođenčeta, a i kasnije nemogućnost odizanja glavice
• čvrsto zatvoreni šake s palčevima u šakama
• prilikom postavljanja na noge u stojeći stav oslanjanje na nepuna stopala sa ili bez križanja nogu
• kruto ispružene ili savijene ruke i noge
• prekomjerna mlohavost mišića
• nemogućnost oslonca na laktove u potrbušnom položaju u dobi od 3 mjeseca
• izostanak rotacije s trbuha na leđa i obrnuto u dobi od 5-6 mjeseci
• izostanak samostalnog zauzimanja sjedećeg stava u dobi od 7 mjeseci
• nemogućnost samostalnog stajanja u hoda u dobi od 10 - 14 mjeseci

Klasifikacija prema topografskoj distribuciji neuro-motornog ispada:

• Monoplegija - zahvaćen je jedan ekstremitet ili njegov dio ili dio lica
• Hemiplegija - zahvaćena je jedna polovica tijela s rukom i nogom na istoj strani
• Paraplegija - zahvaćena su dva bilateralna ekstremiteta (najčešće donja)
• Triplegija - zahvaćena su tri ekstremiteta (najčešće oba donja i jedan gornji)
• Kvadriplegija - podjednako su zahvaćena sva četiri ekstremiteta

Klasifikacija prema težini neuromotornog ispada:

• Blaži stupanj – moguće je normalno sporazumijevanje, samozbrinjavanje i pokretanje
• Umjereni stupanj – mogućnosti su ograničene na samozbrinjavanje, ali je potrebna pomoć kod kretanja
• Teški stupanj – sporazumijevanje, samozbrinjavanje i pokretanje je vrlo otežano ili nemoguće pa je potrebna pomoć druge osobe

Više od 60% djece s cerebralnom paralizom ima i kognitivno i jezično oštećenje, oko 30% ih ima komunikacijska oštećenja, 50% djece s cerebralnom paralizom ima oštećenja vida, manjak slušne percepcije javlja se kod 25% djece, a također su prisutni i senzorni problemi.

Ortopedski pristup cerebralnoj paralizi podrazumijeva:

• rano otkrivanje
• ranu rehabilitaciju
• edukaciju roditelja
• kontinuiranu razvojnu rehabilitaciju i praćenje

Korisni kontakti:

Društvo invalida cerebralne dječje paralize Osijek, Martina Divalta 163
Tel/fax: 031/530-530

Udruga Mogu – terapijsko, rekreativno i sportsko jahanje, Pampas bb, Osijek, tel: 031/307-300
http://www.mogu.hr/

Udruga Novi dan - klub roditelja i djece s teškim invaliditetom, Ćelijska 40, Osijek
https://novidan.fullbusiness.com/